Home
Shop
Lista želja0

ĆOROV VODOPAD

Ćorov vodopad, za koji su znali samo meštani sela Petrilje Radan Planina , kao turistički lokalitet prepoznali su zaposleni u Turističkoj organizaciji opštine Medveđa krajem 2016. godine. Već u proleće 2017. godine krenulo se sa akcijom uređenja lokaliteta. Isključivo dobrovoljnim radom i materijalnim sredstvima zaposlenih izrađeni su pešački mostovi i uređene staze koje vode do vodopada. Naravno vodilo se računa da se ne naruši prirodni ambijent gde se vodopad nalazi. Sve ovo pratila je i izgradnja putne signalizacije od samog ulaska na teritoriju opštine Medveđa.

Inače, Ćorov vodopad se nalazi u ataru sela Petrilje, na 300 metara od magistralnog puta M9 koji povezuje Leskovac i Prištinu. Udaljen je 8 km. od Medveđe i 7 km. od Sijarinske Banje. Dužina toka Ćorovog potoka, na kome se vodopad nalazi, od izvora do ušća u Tularsku reku je svega 500 metara, tako da se ova čista, izvorska voda može koristiti čak i za piće. Ni naj stariji meštani Petrilja ne pamte da je Ćorov potok presušio, čak i u najsušnijim godinama kakva je bila 2017. godina. Na par desetina metara od vodopada izgrađeni su letnjikovac i mini park, gde u krugu porodice ili prijatelja možete roštiljati i rashladiti piće u hladnoj vodi. Sportskim ribolovcima na raspolaganju je malo jezero na kome se lovi Karaš, Babuška, Krkuša i krupan Klen. Kada svemu ovom dodate čist planinski vazduh i blizinu Tularske i Sijarinske Banje, lokalitet Ćorov vodopad može biti idealno mesto na kome možete provesti dan. Naše preporuke, između ostalih, poslušali su i naši renomirani estradni umetnici: Snežana Babić-Sneki, Miroslav Ilić i Milomir Miljanić koji su proveli divno popodne na Ćorovom vodopadu. Na snimljenom spotu zahvaljujemo se Bojanu Forkapiću.

 

Folklor i tradicija na Radan planini

Narodno stvaralaštvo se često kod nas izjednačavalo sa pojmom folklora, što bi bilo njegovo šire značenje, ali i sa pojmom narodna umetnost, što bi bilo njegovo uže značenje. Izraz folklor, koji je nastao sredinom prošloga veka, ubrzo se proširio svuda po svetu i odomaćio kako u običnom govoru, tako i u naučnoj terminologiji. Upotrebu termina folklor predložio je engleski arheolog William John Thoms u časopisu Atheaneum od 22. avgusta 1846. godine. Termin je stvoren spajanjem dve engleske reči: folk (narod) i lore (znanje, mudrost). Ovim se izrazom označava skup pojava u narodnoj duhovnoj kulturi: običaji, verovanja, znanja, usmena tradicija, sve vrste narodne umetnosti. Izrazom folklor istovremeno se označava stvaralački tok u narodnoj umetnosti — neprekidan i veoma živ proces i preživeli ostaci shvatanja i pogleda na svet iz raznih perioda prošlosti mestimično još uvek živa praksa koja postepeno nestaje, menja se ili prilagođava novim uslovima života. Zato je folklor istovremeno istorijska kategorija, faktičko stanje i stvaralački proces. Zbog toga ga je pogrešno nazivati živom starinom, pošto se na taj način isključuje njegova društvena uloga u skorijim razdobljima i u sadašnjosti. Ne ulazeći u sve grane folklora, u ovom će se pregledu napraviti kratak osvrt na narodno umetničko stvaralaštvo u Srbiji, sa naglaskom na igru i pesmu sa područija Radan planine.

KUD „Vez“
Kulturno umetničko društvo „VEZ“ u Medveđi zvanično je formirano 17.08.2010.godine. Inače, ovo društvo u vidu sekcije radi skoro desetak i više godina. Članovi društva su učenici Osnovne i Srednje škole u Medveđi. Ima ih ukupno 50. Osnovna delatnost ovog društva je negovanje kulturnih vrednosti i tradicije naroda našeg zavičaja, pre svega sa prostora Gornje Jablanice. Poslednji je momenat da se otrgnu iz zaborava kulturne i muzičke tvorevine našeg stnovništva, a sem toga, negovaće se muzuičke i kulturne tradicije naroda i narodnosti našeg zavičaja pa i cele Srbije.
Kulturno Umetničko Društvo VEZ ne bi ni moglo da funkcioniše da nije bilo adekvatne podrške Skupštine Opštine Medveđa. Ovo društvo je do sada je imalo više desetine nastupa, ne samo na prostoru opštine Medveđe već i šire. Vatreno krštenje je bilo gostovanje sekcije „Vez“ u bratskoj opštini Plužine u Crnoj Gori. Po našem programu ovo udruženje će u buduće nastupati svuda tamo gde je moguće predstaviti folklorne umetnosti našeg zavičaja, a u planu je i gostovanje širom Srbije. Podršku u pripremi i nastupima ovom društvu daje i novoformirani gradski orkestar u Medveđi. Kulturno umetničko društvo „Vez“ svoje probe održava u prostovijama fiskulturne sale Osnovne škole koja je obezbedila i prostorne uslove ne samo za nastupe, već i za probe i uvežbavanje.
KUD "RAZIGRANO KOLO VEZ" MEDVEĐA

KUD „Jablaničko kolo“ Lebane.

 

kulturno umetnicko drustvo lebane
KUD "Jablanicko kolo" Lebane

OKUD „BATA LACKOVIĆ“ KURŠUMLIJA

OKUD "BATA LACKOVIĆ" KURŠUMLIJA

BRESTOVAČKO JEZERO

Brestovačko, Bojničko, Bubličko ili Magaško jezero su različiti nazivi za veštačku akumulaciju napravljenu u selu Brestovac, udaljenu 10 kilometara zapadno od naselja Bojnik. Nalazi se u podnožju planine Radan, na 400 metara nadmorske visine. Brestovačko jezero je napravljeno krajem 70-ih godina prošlog veka, pregrađivanjem Puste reke u njenom gornjem toku. Koristi se za vodosnabdevanje naselja Lebane i Bojnika.

Brestovačko jezero je dugačko 2,8 kilometara, a široko 500 metara. Najveća dubina mu je 28 metara, dok prosečna dubina iznosi 12 metara. Ukupna površina jezera iznosi oko 75 hektara. Obala se sastoji od nekoliko poluostrva, jednog rta (isturenog dela kopna) i dva zaliva. Vodom ga puni Pusta reka, koja izvire na planini Radan.

Brestovačko jezero je bogato raznovrsnom ribom. Prisutni su som, šaran, klen, amur, štuka, babuška, bodorka, belica i deverika. Ovo jezero privlači veliki broj ribolovaca tokom čitave godine. Leti predstavlja mesto na koje dolazi veliki broj kupača. Dani su topli, što jezero čini idealnim za kupanje. Na obali jezera se nalazi uređen parking prostor, kao i uređeni sportski tereni. Na plaži je dozvoljeno i kampovanje.

Do Brestovačkog jezera se može doći iz dva pravca. Ukoliko ka jezeru krećete iz Niša, do jezera se stiže preko Doljevca i Žitorađe, direktnim odvajanjem sa auto puta kod naselja Brestovac, pre Leskovca. U slučaju da dolazite iz pravca Prokuplja, morate preći preko prevora Beli kamen.

U nastavku su snimci sa Brestovačkog jezera.

Radan Planina ugašeni vulkan

Davno u periodu od pre 20 do pre 40 miliona godina,  Srbija je bila jedno od  vulkanski najaktivnijih područja današnje Evrope. 

Geomorfološki reljef je oblikovan izlivanjem lave i kasnije erozijom vetra i vode, Svakako da je ovakav reljef specifičan i vidno prisutan na Radan Planini. 

Magma je izlazila iz grotla vulkana i za sobom ostavljala pustoš prekrivajući reljef gde se nalazi Radan planina. Nagomilani slojevi su ostavili za sobom uzvišenja koja su danas vrhovi planine Radan. 

U ovom procesu koji se odvijao hiljadama godina formirane su specifične vulkanske stene, a zbog izbacivanja lave iz utrobe zemlje nalaze se u velikom procentu plemeniti i obojeni metali kao i ostaci prašume koja je okamenjena. Najčešće se nalazi takozvano opalizovano drvo ili okamenjeno drvo u raznim veličinama i oblicima i specifičnim crvenkasto ljubičastim nijansama. Saržaj zlata i drugih plemenitih metala je u visokom procentu. Exploatacija ruda se vršila i u dalekoj prošlosti , ostaci starih iskopa koji datiraju i preko 2000 godina su prisutni u mnogim selima i  obroncima Radan planie u vidu malih oka, pećina, tunelakao i površinskih rovova. 

Back to Top
Product has been added to your cart